Prijedlog Europske komisije vezan uz olovnu sačmu nad močvarama, a pod REACH regulacijom

Hrvatski lovački savez izvijestio je ministra zdravstva izv. prof. dr. sc. Vili Beroša kao i naše zastupnike u Europskom parlamentu o Prijedlogu Europske komisije vezan uz olovnu sačmu nad močvarama, a pod REACH regulacijom koju je prema nacionalnim lovačkim savezima uputila europska asocijacija lovaca FACE kako bi sve članice preko svojih zastupnika pomogle da se ne donese takva nerazumna Odluka. Europska komisija (EK) objavila je prerađeni prijedlog o ograničenju uporabe olovne sačme nad močvarama, a koji prijedlog će biti raspravljen i o kojem će države članice glasovati 23. lipnja 2020. godine, u sklopu EU RJACH Odbora.

Navedeno je dostupno na sljedećoj poveznici:

https://ec.europa.eu/transparency/regcomitology/index.cfm?do:search.documentdetail&Dos_ID:l 947 8 &DS_ID:64660&Version:4

Prerađeni prijedlog EK-a i dalje je iznimno dvosmislen, disproporcionalan i diskriminirajući.Ni na koji način nije riješio glavne problem, unsene u EK-ov prvi i drugi nacrt prijedloga.Ono što je također važno, može nenamjerno uzrokovati čitav niz problema, ne samo za europske lovce, već i za tijela nadležna za provedbu zakona. Postoje i pravni problemi u vezi s opsegom ograničenja, koji premašuju početni zahtjev EK-e upućen ECHA-i (Europskoj agenciji za kemikalije) da pripremi ograničenje u kontekstu Sporazuma o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA), stoji između ostalog u dopisu koji vam u nastavku prenosimo u cijelosti:

 

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

n/r ministra, izv. prof. dr. sc. Vili Beroš

10000 ZAGREB, Ksaver 200 a

Predmet: Prijedlog Europske komisije vezan uz olovnu sačmu nad močvarama, a pod REACH regulacijom

Poštovani gospodine ministre,

molimo Vas da prijedlog Europske komisije vezan uz olovnu sačmu nad močvarama proslijedite predstavniku EU REACH Odbora koji je vezan uz ograničenja i uporabu olovne sačme u močvarnim područjima te svojim utjecajem pomognete da se ne donese takva nerazumna Odluka.

Europska komisija (EK) objavila je prerađeni prijedlog o ograničenju uporabe olovne sačme nad močvarama, a koji prijedlog će biti raspravljen i o kojem će države članice glasovati 23. lipnja 2020. godine, u sklopu EU RJACH Odbora.

Navedeno je dostupno na sljedećoj poveznici:

https://ec.europa.eu/transparency/regcomitology/index.cfm?do:search.documentdetail&Dos_ID:l 947 8 &DS_ID:64660&Version:4

 

Prerađeni prijedlog EK-a i dalje je iznimno dvosmislen, disproporcionalan i diskriminirajući. Ni na koji način nije riješio glavne problem, unesene u EK-ov prvi i drugi nacrt prijedloga. Ono što je također važno, može nenamjerno uzrokovati čitav niz problema, ne samo za europske lovce, već i za tijela nadležna za provedbu zakona. Postoje i pravni problemi u vezi s opsegom ograničenja, koji premašuju početni zahtjev EK-e upućen ECHA-i (Europskoj agenciji za kemikalije) da pripremi ograničenje u kontekstu Sporazuma o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA).

Uzimajući u obzir nove elemente unesene u prijedlog EK-a koji nisu adekvatno obrađeni u kontekstu mišljenja ECHA-e (pogledati ovdje), revidirani prijedlog EK-a, prema našem mišljenju, zahtijeva novu procjenu rizika i društveno-gospodarsku analizu.

Naša asocijacija izražava ozbiljnu zabrinutost za sljedeće predmete i posljedično nudi odgovarajuća rješenja. Molimo vas da se pozabavite ovim problemima na predstojećem sastanku Odbora REACH EU-a, 23. lipnja 2020. i tražite novu procjenu rizika i društveno-gospodarsku analizu prijedloga ukoliko se ta pitanja ne riješe. Nadalje, s obzirom na prirodu ozbiljnih problema u prijedlogu EK-a, 23. lipnja 2020. o prijedlogu EK-a ne bi trebalo biti "konačnih rasprava", a kako je to predložila EK.

Definicija močvare:

Definicija onoga što predstavlja močvarno područje je ključni faktor u određivanju provedivosti, izvršivosti i upravljivosti predloženog ograničenja. Ramsarska definicija

„močvarnog područja“ u Ramsarskoj konvenciji namjerno je sveobuhvatna kako bi se prilagodila raznolikosti nacionalnih uvjeta i pravnih sustava. Međutim, upotreba pune Ramsarske definicije „močvarnih područja“ za regulaciju ograničenja je neodrživa te nije dovoljno detaljna za praktičnu primjenu jer:

  • Predloženi opseg ograničenja (tj. ,,Močvarno zemljište“) ne ispunjava preduvjete načela pravne sigurnosti jer nije dovoljno detaljan za praktičnu primjenu i doveo bi do potpuno apsurdnih posljedica.
  • Definicija je toliko nejasna da lovcima i izvršiteljima ne daje jasno i precizno razumijevanje njihovih prava i obveza niti će ta definicija omogućiti nacionalnim sudovima da osiguraju poštovanje tih prava i obveza. Načelo pravne sigurnosti od najveće je važnosti u slučaju kada su propisana pravila, poput trenutnog prijedloga ograničenja, koja bi imala nepovoljne posljedice za pojedince, kao što su kazne za nepoštivanje.
  • Za lovce i službenike za provođenje zakona, definitivno će se pojaviti konfuzija oko, na primjer, klasifikacije kopnenih područja periodično (ili povremeno nakon kiše) prekrivenih vodom. Na primjer, trenutna Ramsar-ova definicija pokriva svu vodu / bilo koju vodu, uključujući površinu od 1m2 privremene vode koja se pojavljuje u inače suhom obradivom polju nakon kiše, jer definicija uključuje bilo koju veličinu močvarnog područja. Prijedlog EK-a dovest će čak do apsurda, na primjer, da se definicija močvarnog područja može brzo mijenjati ovisno o vremenskim uvjetima.
  • U nedostatku nedvosmislene definicije ili detaljnih karata, lovci i službenici za provedbu zakona moraju učinkovito odlučiti, sami i na licu mjesta, je li određeno područje obuhvaćeno predviđenim ograničenjem uporabe i nošenja sačmarica. Primjerice, uključivanje tresetnih područja učinit će ograničenje nejasnim i za lovce i za službenike izvršenja, npr. o tome što predstavlja tresetište i gdje takva staništa / područja počinju i završavaju. U tom se smislu značajno komplicira primjena i razumljivost.
  • Ti neprekidni taksonomski skupovi neizbježno će rezultirati pojavom različitih mišljenja između lovaca i agencija za provedbu zakona i posljedično dovesti do sudskih sporova.
  • 23/27 EU država članica već ima nacionalne zakone koji reguliraju uporabu olovne sačme nad močvarnim područjima i niti jedan od tih zakona ne koristi potpunu Ramsarsku definiciju zbog problema koji se uz to vežu.
  • Budući da šira definicija Ramsara znači da će biti uključena i područja koja nisu močvarna, treba istaknuti da rizici povezani s gutanjem olovne sačme od strane vodenih ptica koje se hrane izvan močvarnih područja nisu demonstrirani na značajan način. Još važnije, ECHA-in Odbor za društveno-gospodarsku analizu istaknuo je da uključivanje tresetnih područja uzrokuje nekoliko poteškoća:
  • ... pri utvrđivanju određenih vrsta močvara u praksi, npr. tresetine, močvare i vlažna područja. To bi moglo uzrokovati poteškoće onima koji pucaju da znaju jesu li u skladu s ograničenjem ili ne, npr. u područjima s velikim udjelom treseta koje se koristi u poljoprivredne ili šumarske svrhe
  • ... za one koji pucaju može biti problematično suditi u praksi je li neko područje močvarno ili ne, npr., u pejzažima s velikim brojem manjih lokva i / ili više ili manje suhog treseta. Stoga SEAC smatra da uporaba Ramsarske definicije može ograničiti izvršivost i usklađenost s ograničenjem za određene vrste močvarnih područja. SEAC razumije da bi moglo biti teško prosuditi gdje je stvarna granica močvarnog područja, npr. za tresetišta.

 

Rješenje (definicija močvare):

  • Da bi ovaj propis bio praktičan, proprocionalan i razumljiv lovcima i službenicima za provođenje zakona, močvare bi trebalo redefinirati kao močvarna područja s vidljivom otvorenom vodom.
  • Imajte na umu da su neke zemlje čak definirale minimalne veličine, primjerice Novi Zeland, gdje je močvarno područje „vidljivo otvorena voda široka više od tri metra“, a kako bi se zajamčila pravna sigurnost.

 

Tampon zone:

ECHA je raspravljala o zaštitnim zonama, ali zaključila je da su one neprimjerene / neprikladne za ovo ograničenje. Ono što je također važno, ECHA-in Odbor za društveno-gospodarsku analizu (SEAC) nije imao dovoljno informacija za procjenu društveno-ekonomskih učinaka tampon zona. Dakle, SEAC nije donio zaključak o utjecaju tampon zona u smislu proporcionalnosti.

Glavni razlog zašto tampon zona nije bila uključena u ECHA-ino mišljenje bila je praktičnost. Tampon zone otežat će propise lovcima kao i službenicima za provedbu zakona, posebno s tresetištima koja su uključena u definiciju močvarnih područja. Nadalje, treba napomenuti da revidirani prijedlog EK-a uključuje tampon zonu od 100 m, iako ECHA nije preporučila zaštitne zone.

Ne bi smjele postojati zaštitne zone oko močvarnih područja za potrebe ovog ograničenja. Prijedlog Europske komisije onemogućuje lovcima da ruzumiju gdje postoje i postoje li uopće močvare na razini polja zbog široke Ramsarske definicije močvarnog područja, a lovci mogu razumjeti jesu li udaljeni 100 m od takvih močvarnih područja ili ne.

Pravni problem vezan uz opseg:

ECHA je također smatrala da bi tampon zona proširila područje ograničenja izvan močvarnih područja. Uz prijedlog EK-a, opseg se značajno povećao u odnosu na izvorni prijedlog, jer će

svako pucanje s olovnom sačmom (bez obzira na svrhu i smjer) biti ograničeno u ovim zonama.

Kako se ovim proširuje područje ograničenja, potrebna je nova procjena rizika i socioekonomska analiza. Nadalje, početni mandat koji je EC dala ECHA-i zanemaren je u prijedlogu EK-a. Mandat je bio izričito ograničen na uporabu olovnog streljiva u močvarnim područjima, međutim, Europska komisija odlučila je u svoj prijedlog uključiti tampon zonu. Ovaj prijedlog za fiksnu široku kvantitativnu zaštitnu zonu od 100 metara dodaje ozbiljnu veličinu daleko izvan opsega propisa, a što je nerazmjerno. Nadalje, uključuje pucanje u bilo kojem smjeru i u većini slučajeva potrošeni hitac neće biti ispaljen prema močvarnim područjima. Zbog svega toga države članice se mogu obratiti EK-u i osporavati opseg dotične uredbe.

Postojeća pravila u državama članicama:

  • Tampon zone, u smislu zona potpunog isključenja, koriste se u vrlo malo država članica, a provode se na dobro definiranim močvarnim mjestima s jasnim (mapiranim) granicama.
  • Velika većina trenutnih nacionalnih ograničenja u Europi postavlja odgovornost na one koji pucaju kako bi se osiguralo da potrošena olovna sačma ne sleti u močvarna područja. Stoga je, umjesto tampon zona, na snazi formulacija ,,pucanje u ili iznad" močvarnih područja.
  • Umjesto tampon zona, ECHA-ov podnositelj dosjea smatrao je formulaciju predloženu u unosu, ,,gdje bi iskorištena sačma sletjela unutar močvare“, fleksibilnim, dinamičnim i ,,primjerenim za svrhu" pristupom, koji će se na proporcionalan način odnositi prema rizicima koji nastaju unutar močvarnog područja, a zbog izvorne uporabe olovnog streljiva izvan močvarnog područja.
  • U tom kontekstu, ECHA-in podnositelj dosjea tvrdio je da je odgovornost na lovcu/strijelcu, na temelju njihove stručnosti i lokalnog znanja, osigurati da se olovo ne odlaže u močvarna područja pri lovu/pucanju.
  • To zahtijeva novu procjenu rizika i društveno-ekonomsku analizu.

Rješenje (tampon zone):

  • Tampon zone trebaju biti izbrisane iz prijedloga EK-a.

Utjecaj na područja za lovno streljaštvo (glineni golubovi):

Prijedlog EK-a ostaje vrlo nejasan, nerazmjeran i diskriminirajući za mnoga mala i srednja poduzeća. U tom kontekstu, ne uzima se u obzir da se gotovo svako strelište u EU-u, od kojih su mnogi mala i srednja, nalazi u krugu od 100 metara vode (prema Ramsarskoj definiciji). Tijekom rada ECHA-e, nedostajalo je podataka o broju streljana koje se nalaze u blizini močvarnih područja definiranih Ramsarom, te o odgovarajućem broju sportskih strijelaca koji bi bili pod utjecajem ograničenja. Stoga prijedlog EK zahtijeva novu procjenu rizika i društveno - gospodarsku analizu.

Troškovi: pogodnost sačmarica

U prijedlogu EK (točka 12.) se navodi da bi "troškove predloženog ograničenja snosili uglavnom lovci i da je povećanje troškova za lovce razumno". Međutim, troškovi lovaca nisu kvantificirani s obzirom na nove dimenzije uvedene u prijedlogu EK-e. Uz to, upotreba Ramsarske definicije s tampon zonama i zabranom posjedovanja dovodi puno širi udio pogođenih lovaca u opseg ograničenja. ECHA ili EC nisu na odgovarajući način riješili razmjere i utjecaj na milijune europskih građana. Zna li EK koliko će lovaca biti pogođeno i konkretno koliko sačmarica treba prilagoditi/zamijeniti?

Nadalje, EK također poziva države članice da uvedu potpunu zabranu upotrebe olovnog streljiva nad močvarnim područjima, ali to nije dovoljno objašnjeno/opravdano s obzirom na utjecaje i opseg prijedloga EK-a. Opet, ovo zahtijeva novu procjenu rizika i društveno-gospodarsku analizu.

Nošenje sačmarica

Umjesto ,,posjedovanja“, kao u prethodnim prijedlozima, sadašnje ograničenje ima za cilj obuhvatiti ne samo ,,nošenje sačmarica tijekom pucanja“, već i ,,nošenje tijekom dolaska ili povratka kući iz lova u močvarnom području ili posjedovanje od strane nekoga tko pomaže lovcima u streljačkoj ekspediciji“.

Primjećujemo da je izraz „upotreba“ definiran u članku 3. stavku 24. REACH-a („svaka obrada, formulacija, potrošnja, skladištenje, čuvanje, obrada, punjenje u spremnike, prijenos iz jednog spremnika u drugi, miješanje, proizvodnja proizvoda ili bilo koje drugo korištenje“). Kako se ,,nošenje“ ne može (i ne smije) izjednačiti s bilo kojim od izraza iz članka 3. stavka 24., izraz ,,nošenje sačmarica tijekom pucanja“ izvan je okvira ograničenja REACH.

Ako bi prijedlog EK-e bio usvojen, bilo bi nejasno, najblaže rečeno, što znači izraz „nošenje“. Prvo, njegov vremenski opseg nije poznat, tj. kada započinje ,,nošenje“ i kada završava? Drugo, da li samo nošenje sačmarice bez posjedovanja vatrenog oružja predstavlja izjednačavanje s prekršajem? Treće, da li bi lovac 'nosio' tijekom boravka u lovačkoj kući iz koje će krenuti u lov ili kad se vozi u takvu lovačku kuću? Četvrto, da li pojam obuhvaća stvarno nošenje (tj. neposrednu fizičku kontrolu nad) ili također pristup sačmarici, čak i ako nije na osobi? Kako se izraz 'nošenje' ne ograničava na objektivnu razumnu definiciju, poput one da je pod lovačkom kontrolom ili je na neki drugi način odmah dostupna tijekom stvarnog čina lova, ne postoji jamstvo kako će agencije za provedbu zakona tumačiti pojam 'nošenje'. Kako otvorena definicija „nošenja“ ne ispunjava preduvjete načela pravne sigurnosti, u konačnici su najvažnija pitanja o razgraničenju na odlukama sudova.

EK također naglašava poteškoće za izvršne vlasti u „hvatanju lovaca na djelu“ stvarnog ispaljivanja iz sačmarice te stoga predlaže da ograničenje uključuje i nošenje sačmarica. U tom pogledu samo se napominje da razmatranja administrativne pogodnosti nisu relevantna u kontekstu o graničenja.

Stoga je trenutni prijedlog EK-a o nošenju neodrživ i potrebna je dodatna jasnoća kako bi se osiguralo da se zabrana 'nošenja' odnosi samo na ispaljivanje sačme iz sačmarice u močvarna područja ili preko njih. Ovim propisom lovci ne bi trebali odgovarati za progon. U praksi, prijedlog EK zapravo znači da se zabrana proširuje daleko izvan močvarnih područja bez ikakvog opravdanja ili razmatanja proporcionalnosti.

EK očito ne razumije da provođenju pomažu uvjeti koji su što jasniji. U tom kontekstu sada postoji ozbiljna nejasnoća u pogledu interpretacije nošenja/posjedovanja, što je također priznao i SEAC: ,,SEAC uočava dvosmislenost u pogledu tumačenja posjedovanja“. Važeći nacionalni zakoni o korištenju olovnog oružja obuhvaćaju zabrane „posjedovanja“.

Rješenje (nošenje):

  • Predloženo ograničenje nošenja treba biti limitirano na lovce koji ispaljuju sačmu iz sačmarice u i nad močvarnim područjima.

Obrnuti teret dokazivanja

EK predlaže da se uspostavi pravna pretpostavka da se ,,svatko tko se nađe u močvarnim područjima ili u njihovoj blizini i posjeduje sačmaricu, a u lovu je ili se sprema za lov, smatra da posjeduje sačmaricu i dok je u lovu u močvarnim predjelima ili se sprema za lov“ te da bi „ta osoba trebala dokazati da je zapravo imala namjeru loviti negdje drugdje i samo je prolazila kroz močvarno područje, kako bi lovila/pucala negdje drugdje“.

Treba napomenuti da je pretpostavka nevinosti temeljno pravo i ključni element u srcu poštenog suđenja prema članku 6. Europske konvencije o ljudskim pravima, članku 48. Europske povelje o temeljnim pravima i Direktivi (EU) 2016/343 o jačanju određenih aspekata pretpostavke nevinosti i prava na prisustvo suđenju u kaznenom postupku. Stoga je prijedlog EK o obrnutom dokaznom teretu neodrživ i protivno je zakonodavstvu EU.

Prijelazno razdoblje:

Bez ikakvog društveno-gospodarskog utemeljenja, EK ponovno predlaže znatno kraće prijelazno razdoblje (24 mjeseca) nego što je to učinila ECHA u svom mišljenju, a to je bilo 36 mjeseci. 36 mjeseci koje je ECHA predložila temeljile su se na informacijama dobivenim iz razgovora sa dionicima i smatraju se minimalnim. Ovo je potrebno da bi se omogućilo dovoljno vremena proizvođačima da povećaju proizvodne kapacitete alternativnog oružja, posebno prilagođenog čeličnoj sačmi.

Nadalje, u državama članicama EU koje nisu provele postupno ukidanje upotrebe olovne sačme nad močvarama, potrebna infrastruktura za provedbu nije uspostavljena. To čini brzinu rada na prilagođavanju sačmarica, tamo gdje je to potrebno, znatno sporijim, olovnog pucnja zbog regulacije močvarnih područja, nije potrebna infrastruktura za provedbu. To ubrzava rad prilagođavanja sačmarica tamo gdje je to potrebno. Snabdijevanje alternativama za olovnu sačmu također može potrajati. Ovo je također važno jer u skladištima često postoje velike zalihe koje je potrebno iskoristiti. U tom kontekstu, državama članicama koje nemaju ograničenja preporučujemo pet godina da omoguće pravilnu tranziciju uz odgovarajuće podizanje svijesti.

Rješenje (prijelazno razdoblje):

  • Prijelazno razdoblje treba trajati najmanje 36 mjeseci, slijedeći mišljenje ECHA-e, odnosno pet godina za zemlje koje još nemaju postavljena ograničenja.

Policijsko/vojno korištenje sačmarica:

S obzirom na izuzetno široku prirodu ovog prijedloga EK-e, u istome nema saznanja o policijskoj i vojnoj upotrebi olovne sačme u sačmaricama, koja se ponekad koristi u blizini vode (kako je definirano Ramsarskom definicijom, to je bilo koja voda uključujući i onu u urbanim područjima. bez obzira na veličinu). Ako se ne promijeni prijedlog EK, ovaj će propis spriječiti policijsku i vojnu uporabu oružja s olovnim streljivom unutar 100 metara od bilo kakve vode. EK treba upitati je li to njihova namjera ili ne?

Konačno, naše je čvrsto uvjerenje da ovo mišljenje treba slijediti EU načela ,,Bolje regulacija“, čineći ga proporcionalnim razini rizika te razumljivim i lovcima i službenicima. Trenutno je vrlo dvosmislen, nerazmjeran i diskriminirajući. Ono što je također važno, može slučajno uzrokovati niz pravnih problema europskim lovcima.

S poštovanjem,

Đuro Dečak, predsjednik