Lovački muzej Hrvatskog lovačkog saveza čuvar je kulturne baštine hrvatskih lovaca. "Čuvajmo prirodu za naraštaje koji dolaze!" - geslo je Hrvatskog lovačkog saveza, ali i vodilja posjetiteljima Lovačkog muzeja.
Već na samom ulazu u muzej, pokraj kipa sv. Huberta, zaštitnika lovaca, napisano je osnovno moralno načelo lova: "Tko ne misli časno loviti, neka ne ulazi u naše redove!" U skladu s osnovnom zadaćom Hrvatskog lovačkog saveza, a to je briga o divljači i ostalim životinjskim vrstama i pticama te čuvanje njihovih prirodnih staništa.
Već na samom ulazu u muzej, pokraj kipa sv. Huberta, zaštitnika lovaca, napisano je osnovno moralno načelo lova: "Tko ne misli časno loviti, neka ne ulazi u naše redove!" U skladu s osnovnom zadaćom Hrvatskog lovačkog saveza, a to je briga o divljači i ostalim životinjskim vrstama i pticama te čuvanje njihovih prirodnih staništa.
Zadaća je Lovačkog muzeja obrazovanje lovaca i ostali građana, upoznavanje s lovačkim običajima i tradicijom te očuvanje artefakata i ostale povijesne građe kao dijela hrvatske povijesne baštine i kulture.
Živeći u prirodi čovjek je od najranijih vremena preživljavao upravo zahvaljujući lovačkoj vještini, koristeći pomagala, oružja i oruđa koje je sam stvorio. U muzeju je prikazan povijesni razvoj lova od ilustracija s kamenog stećka, preko ubojitoga samostrela iz XVI. stoljeća, do lovačkog oružja iz vremena prve uporabe baruta. Posjetitelj može pratiti i promjene u razvoju lovačkog streljiva i lovačke opreme, a posebno je zanimljivo lovačko oružje i improvizirane naprave koje su se koristile u krivolovu.
Budući da je Zakonom o lovstvu (NN 140/05 i 75/09) propisano kako gospodarenje lovištem i divljači obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova ( ti poslovi imaju gospodarsku, turističku i rekreativnu funkciju kao i zaštitu i očuvanje biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljač i divlje faune i flore), zadaća je Lovačkog muzeja da o svim tim aktivnostima prikuplja podatke i artefakte, sustavno ih sistematizira i čuva kao povijesnu građu.
Živeći u prirodi čovjek je od najranijih vremena preživljavao upravo zahvaljujući lovačkoj vještini, koristeći pomagala, oružja i oruđa koje je sam stvorio. U muzeju je prikazan povijesni razvoj lova od ilustracija s kamenog stećka, preko ubojitoga samostrela iz XVI. stoljeća, do lovačkog oružja iz vremena prve uporabe baruta. Posjetitelj može pratiti i promjene u razvoju lovačkog streljiva i lovačke opreme, a posebno je zanimljivo lovačko oružje i improvizirane naprave koje su se koristile u krivolovu.
Budući da je Zakonom o lovstvu (NN 140/05 i 75/09) propisano kako gospodarenje lovištem i divljači obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova ( ti poslovi imaju gospodarsku, turističku i rekreativnu funkciju kao i zaštitu i očuvanje biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljač i divlje faune i flore), zadaća je Lovačkog muzeja da o svim tim aktivnostima prikuplja podatke i artefakte, sustavno ih sistematizira i čuva kao povijesnu građu.
