Ambijentalni prikaz staništa biljnog i životinjskog svijeta naših krajeva, simulacija prirodnoga krajolika, postignut je prezentacijom dijela izložaka osvijetljenim scenografijama u svojevrsnim dioramama.
Dojam lovačkoga kolorita povećavaju visokom zanatskom perfekcijom izrađene makete lovačkih čeka, hranilica i ostalih lovnotehničkih i uzgojnih objekata. Ti su izlošci ujedno i nezamjenjiva nastavna pomagala u usavršavanju lovaca i obrazovanju polaznika lovačkih škola i fakulteta.
Na dva kata Lovačkog muzeja na površini od oko 800 četvornih metara stalni je postav izložaka raspoređen prema zbirkama:
Trofeji - zbirka s više od 400 trofeja divljači;
Fosili - osteološka zbirka s više od 200 izložaka te fosilnih nalaza;
Jaja - zbirka s više od 1000 ptičjih jaja;
Sisavci i ptice - zbirka s oko 350 prepariranih životinja i ptica;
Lovačko oružje - zbirka od 52 izloška;
Lovačke značke i odličja: zbirka s više od 400 izložaka;
Inozemna zbirka preparata divljači, zvijeri i gmazova: Afrika, Azija, Kanada i Amerika.
Dojam lovačkoga kolorita povećavaju visokom zanatskom perfekcijom izrađene makete lovačkih čeka, hranilica i ostalih lovnotehničkih i uzgojnih objekata. Ti su izlošci ujedno i nezamjenjiva nastavna pomagala u usavršavanju lovaca i obrazovanju polaznika lovačkih škola i fakulteta.
Na dva kata Lovačkog muzeja na površini od oko 800 četvornih metara stalni je postav izložaka raspoređen prema zbirkama:
Trofeji - zbirka s više od 400 trofeja divljači;
Fosili - osteološka zbirka s više od 200 izložaka te fosilnih nalaza;
Jaja - zbirka s više od 1000 ptičjih jaja;
Sisavci i ptice - zbirka s oko 350 prepariranih životinja i ptica;
Lovačko oružje - zbirka od 52 izloška;
Lovačke značke i odličja: zbirka s više od 400 izložaka;
Inozemna zbirka preparata divljači, zvijeri i gmazova: Afrika, Azija, Kanada i Amerika.
Zbirka jaja
Pozornost posebno privlači za ovaj dio Europe jedinstvena zbirka s više od 1000 ptičjih jaja sakupljena iz oko 350 legla ptica koje se uglavnom gnijezde u našim krajevima.
Fosili
Iznimnu vrijednost Lovačkog muzeja čine fosilni nalazi iz pradavnog donjopleistocenskog ili staropleistocenskog losa (Libralces galicus azzaroli) pronađeni na područjuNađ – Luke na lijevoj obali Drave kod Pitomače (pronašao ga je 6. veljače 1966. godine Barta Rudolf iz LD-a "Stari Gradac", a muzeju predao Mato Krpan). Prema dr. Mirku Malezu, starost je mindelska, a staroledba oko 480.000 do 400.000 godina prije nove ere.
Gornjopleistocenski los (Alces alces fosssilis) pronađen je u potoku Glogovnici kod Male Grede u okolici Vrbovca 18. lipnja 1969. godine (nalaznik je Josip Petenjak iz Konaka kod Vrbovca). Rog je otkriven na 4 metara dubine u žućkasto- maslinastoj, finotinćastoj, malo pjeskuljastoj ilovači lesaidnog izgleda. Prema dr. Mirku Malezu, geološka starost: Wurm III. stadijal; tj. završna faza glacijala, a apsolutna mu je starost približno 11.000 godina.
Drevni gigantski jelen (Megaceros giganteus), dio čijih je rogova izložen u muzeju, star je, pretpostavlja se, otprije 10.500 godina, prema dr. Draženu Degmečiću. Taj je najveći član porodice jelena (Cervidae) težak oko 650 kilograma. Visina grebena mu je 2,10 metara, težina rogovlja 45 kilograma, a raspon grana rogova 3,60 metara.
Gornjopleistocenski los (Alces alces fosssilis) pronađen je u potoku Glogovnici kod Male Grede u okolici Vrbovca 18. lipnja 1969. godine (nalaznik je Josip Petenjak iz Konaka kod Vrbovca). Rog je otkriven na 4 metara dubine u žućkasto- maslinastoj, finotinćastoj, malo pjeskuljastoj ilovači lesaidnog izgleda. Prema dr. Mirku Malezu, geološka starost: Wurm III. stadijal; tj. završna faza glacijala, a apsolutna mu je starost približno 11.000 godina.
Drevni gigantski jelen (Megaceros giganteus), dio čijih je rogova izložen u muzeju, star je, pretpostavlja se, otprije 10.500 godina, prema dr. Draženu Degmečiću. Taj je najveći član porodice jelena (Cervidae) težak oko 650 kilograma. Visina grebena mu je 2,10 metara, težina rogovlja 45 kilograma, a raspon grana rogova 3,60 metara.
Trofeje
Muzej posjeduje i zbirku netipičnih, abnormalnih i ostalih trofeja divljači iz naših staništa, koji su posebice važni u proučavanju posljedica poremećaja stanja okoliša i promjene ekološke ravnoteže.Budući da se vrhunski trofeji divljači ne smiju otuđiti u inozemstvo, u Lovačkom se muzeju čuvaju svi oni koje je otkupila Republika Hrvatska, što je poseban dojam koji posjetitelji dugo pamte.
Tako se u muzeju čuva najjače krzno medvjeda u Hrvatskoj (državni prvak) ocijenjeno s 552,79 CIC-točaka (zlatna medalja), koje je stekao češki lovac Martin Klech 2010. godine u lovišu VII/110 Crna Gora (LD "Tetrijeb" Čabar – Gorski kotar).
Tako se u muzeju čuva najjače krzno medvjeda u Hrvatskoj (državni prvak) ocijenjeno s 552,79 CIC-točaka (zlatna medalja), koje je stekao češki lovac Martin Klech 2010. godine u lovišu VII/110 Crna Gora (LD "Tetrijeb" Čabar – Gorski kotar).
